10 glavnih poruka Zimskog paketa Europske Komisije

February 3, 2017

 

Dok domaćim medijima vlada diskusija o kupovini INA-e kroz istovremenu prodaju HEP-a, u Bruxellesu se zbivaju promjene koje će u periodu od 2020. do 2030. godine značajno utjecati na domaći energetski sektor. Krajem studenog prošle godine, Europska Komisija je predstavila niz prijedloga za mijenjanje glavnih direktiva koje određuju funkcioniranje tržišta električnom energijom, razvoj obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, biogoriva itd. Prema novim prijedlozima, koji još moraju biti izglasani, europskim tržištima električne energije proći će novi valovi liberalizacije.

 

Zimski paket mjera sadrži preko 1000 stranica kompleksnog teksta. Kako bi olakšali donosiocima odluka i investitorima da shvate predložene mjere, napisali smo ovaj sažetak, koji sadrži najbitnije promjene. Međutim ovaj osvrt nije sveobuhvatan, jer neke mjere nismo komentirali, kao što su novi postroženi prijedlozi za energiju iz biomase, takozvani mehanizme kapaciteta (eng. capacity mechanism) itd.

 

S obzirom na to da ovaj paket mjera još nije službeno izglasan, navedeni prijedlozi trebaju se shvatiti samo kao smjernice mogućih promjena.

 

Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

Zimski paket potvrđuje već usvojene energetske i klimatske ciljeve za 2030 godinu koji glase: 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova, 27% udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije i 27% uštede energije (s ciljem povećanja na 30%) a sve u odnosu na baznu 1990 godinu. Najbitnije, navedeni ciljevi za 2030 godinu neće biti pravno obavezujući na razini pojedinačne zemlje članice, već se odnose na razinu cijele Europske Unije kao takve. Drugim riječima pojedine zemlje članice neće biti pravno vezane ostvariti ove ciljeve kao što je slučaj s trenutnim ciljevima za 2020 godinu. Umjesto toga, svaka zemlja članica morat će naznačiti vlastite nacionalne kontribucije ostvarenju ovih EU ciljeva. Očekujemo da će stroži sustav nadzora ostvarenja mjera biti jedan od predmeta diskusije u nadolazećim mjesecima.

 

Tržišni mehanizmi potpore

Zimski paket predlaže uvođenje sustava poticaja koji su u skladu s tržišnom cijenom električne energije. Naime, predlaže se uvođenje sustava premija (eng. Feed in Premium) prema kojem će proizvođači prodavati električnu energiju direktno po tržišnim cijenama uz dodatnu premiju ovisno o tehnologiji. Do danas je sustav fiksnih poticajnih cijena (eng. Feed in Tariff) bio glavni mehanizam potpore koji je potaknuo razvoj obnovljivih izvora energije u Europi. Međutim u periodu od 2009 do 2015 zabilježen je značajan pad cijena tehnologije. Na primjer u periodu od 2009 do 2015 godine cijena PV modula pala je s 3 na 0.5 USD/Watt (vidi sliku ispod). U mnogim zemljama sustav fiksnih poticajnih cijena nije korigiran u skladu s padom cijena tehnologije, što je dovelo do pretjeranih prihoda investitora i neodržive ekspanzije obnovljivih. Primjerice javne financije Bugarske, Rumunjske i Španjolske jednostavno nisu mogle pratiti njihov razvoj, radi čega su u tim zemljama poticajne cijene retroaktivno smanjenje. Uvođenjem sustava premije planira se bolje integrirati OIE u tržište električnom energijom i izbjeći tržišne poremećaje u razvoju OIE. 

 

Pravo prvokupa električne energije iz OIE

Zimski paket predlaže ukidanje prava prvokupa, koje je do sada bila zajamčeno kroz Direktivu za promicanje energije iz obnovljivih izvora iz 2009 godine. Pravom prvokupa garantiralo se “OIE proizvođačima“ da će njihova električna energija biti primljena na mrežu i prodana. Drugim riječima time se garantirala sigurnost stabilnog priljeva novca tijekom trajanja projekta. Ovaj prijedlog je primarno donesen kao reakcija na poremećaje na tržištima električne energije u zapadnoj Europi, koja se razlikuju od balkanskih u tome što su ona u potpunosti liberalizirana, odnosno cijena se određuje isključivo na temelju ponude i potražnje. Radi velike penetracije vjetroelektrana i sunčanih elektrana u nekim zemljama poput Njemačke, cijena električne energije je za vrijeme povoljnih vremenskih uvjeta bila negativna, odnosno potrošače se nagrađivalo za potrošnju. Osim toga, navedene tehnologije imaju nulte marginalne troškove proizvodnje jer koriste sunčanu energiju i vjetroenergiju koja je besplatna te samim time ionako ostvaruju prioritet na tržištu.

 

Građani u središtu Energetske unije

Zimski paket stavlja veliki naglasak na građane kao aktivne sudionike energetske tranzicije. Ponajprije time se misli na transparentnije formiranje i deklariranje cijene električne energije, omogućavanje lakše usporedbe ponude opskrbljivača, aktivno sudjelovanje građana na tržištu kroz reagiranje na promjene cijena (korištenjem IT tehnologija i pametnih brojila) itd. Prema riječima EU Komisije “ The Energy Union Framework Strategy sets out the vision with citizens at its core, where citizens take ownership of the energy transition, benefit from new technologies to reduce their bills, participate actively on the market and where vulnerable consumers are protected” (Internal Market in Electricity Directive, str 26).

 

Upravljanje potrošnjom

Zahvaljujući brzom razvoju IT tehnologija u zadnjih 5 godina svjedočimo digitalizaciji energetike. Danas potrošači kroz svoje mobile uređaje mogu aktivno upravljati potrošnjom električne energije u kućanstvima. Također kroz razvoj takozvanog interneta stvari (eng. internet of things), uređaji su međusobno umreženi i jednostavnije je upravljati njihovom potrošnjom i samim time prilagođavati ju proizvodnji električne energije. Kroz Zimski paket podupire se razvoj novih tržišnih igrača, koji se nazivaju agregatori, a koji na lokalnoj razini okupljaju više potrošača električne energije (primjerice nekoliko manjih gradova) i aktivno upravljaju potrošnjom, isključujući i uključujući potrošače ovisno o stanju na tržištu i zaključenim ugovorima. Samim time podupire se uvođenje pametnih brojila u kućanstva i industrije. Jedan primjer sa američkog tržišta je Nest termostat, kojim korisnik može upravljati putem mobilne aplikacije. 

Međugranična suradnja

Zimskim paketom podupire se međugranična suradnja zemalja članica u proizvodnji električne energije iz OIE. Što to znači? Zemlje članice mogu podupirati svojim vlastitim sustavom potpore projekte u drugim zemljama i uvoziti proizvedenu električnu energiju, koju onda mogu pribrojiti vlastitom ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva. Pored fizičkog uvoza električne energije, moguće je i statistički pripisati proizvedenu energiju, ostvarenju cilja zemlje članice koja je pružila potporu. Ovaj sustav je prvi puta uveden 2009. godine kroz Direktivu za promicanje energije iz obnovljivih izvora i konceptualno nije promijenjen, međutim Komisija predlaže da zemlje članice ostvare do 2025 godine minimalno 10% vlastitog cilja kroz ovakve projekte i 15% do 2030 godine. Ovim sustavom će zemlja poput Nizozemske moći poduprijeti vjetroelektranu na kopnu u Hrvatskoj, umjesto da podupire izgradnju domaćih vjetroelektrana na moru, koje su skuplje. Samim time podupire se cjenovno efikasnije ostvarenje ciljeva, dok zemlje poput Hrvatske profitiraju od samih investicija. Zemlje koje nisu članice EU, poput zemalja zapadnog Balkana poput Srbije, Bosne i Hercegovine itd. također mogu sudjelovati u ovoj suradnji.

 

Retroaktivne promjene i rizik

Zemlje poput Bugarske, Španjolske, Rumunjske i Češke su u periodu nakon 2009 godine provele niz retroaktivnih mjera, kojima su promijenile uvjete otkupa električne energije iz OIE. Najčešće se to odnosilo na smanjenje otkupne cijene i/ili period otkupa, čime se jako negativno utjecalo na povjerenje investitora. Nakon njihove provedbe navedena tržišta su u stvari stala. Kako bi se izbjegle ovakve situacije u budućnosti Europska Komisija predlaže stvaranje sustava potpore i ugovora o otkupu koji imaju članke koji onemogućuju retroaktivne promjene. Pored toga Komisija također predlaže uvođenje mehanizma kojim će se utjecati na smanjene troška kapitala u zemljama poput Hrvatske, gdje je među najvećima u EU.

 

Brže administrativne procedure

U mnogim zemljama članicama administrativne procedure usporavaju razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući i Hrvatsku. Iz tog razloga Europska Komisija predlaže uvođenje administrativnih jedinica u kojima će investitor moći dobiti sve potrebne dozvole u znatno kraćem roku nego prije. Takozvani One Stop Shops trebali bi osigurati maksimalno trajanje procedure od tri godine, osim kod zamjene starog agregata s novim (na primjer nakon 20+ godina u slučaju vjetroelektrana) i projekte manje od 50 kW, u kojem slučaju procedura treba trajati maksimalno godinu dana. Pored toga prijedlog je da se takvim manjim projektima (i demonstracijskim projektima) omogući jednostavniji pristup mreži i to notifikacijom o priključenju operatoru distribucijskog sustava.

 

Energetske zajednice i energetska neovisnost potrošača

Zimski paket službeno uvodi koncept energetskih zajednica u energetske zakone Europske Unije. U tekstu se potiče zemlje članice da podupiru organizaciju ovakvih sudionika energetskog tržišta, gdje se ljudi iz neke lokalne sredine okupljaju radi zajedničke investicije o projekte OIE u njihovom neposrednom okruženju. Pored toga u tekstu se također jasno naglašava energetska neovisnost pojedinaca, kroz takozvani „self-consumption“ model. Drugim riječima potiče se potrošnja lokalno proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije.

 

Energetska efikasnost

Direktiva o energetskoj efikasnosti iz 2012. godine je ostala više manje nepromijenjena. Glavni instrument ostvarenja ciljeva energetske efikasnosti su i dalje sustavi obveze energetske učinkovitosti prema kojima svaka država članica mora imenovati “stranke obveznice“, koje moraju zajedno na godišnjoj razini ostvariti uštede energije kod krajnjih korisnika. Prema zimskom paket i dalje stoji da uštede energije moraju iznositi “1,5 % godišnjeg opsega energije koji su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. Iz tog se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet“. Pored toga ostale mjere poput obaveza izgradnje zgrada s nultom potrošnjom nisu izmijenjene.

 

Naša ocjena Zimskog paketa

Zimski paket mjera je za zemlju poput Hrvatske jako napredan i trenutno se kod nas ne može u potpunosti primijeniti. Naime za njegovo provođenje potrebni su sljedeći preduvjeti: 1) tržište električnom energijom, koje kod nas postoji u obliku CROPEX-a, međutim čiji je volumen trgovine u prvom mjesecu rada bio na razini dvo-mjesečne potrošnje rasvjete Grada Zagreba, odnosno oko 15 GWh. Tijekom zadnja tri mjeseca prosječni volumen trgovine "day ahead" tržišta bio je oko 13.2 GWh. Uzimajući u obzir da je prosječna mjesečna potrošnja električne energije u Hrvatskoj u 2015. godini bila 1415 GWh*, dolazimo do zaključka da je ukupan iznos trgovine na CROPEX day ahead tržištu bio tek 1% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj 2) pametna brojila u svim kućanstvima, koja imaju mogućnost kontrole potrošnje električne energije i uređaji koji međusobno mogu komunicirati (Internet of Things) 3) novi igrači na tržištu električne energije, koji preuzimaju ulogu HEPa u uslugama distribucije i upravljanja potrošnjom istovremeno, kao što su takozvani agregatori, te samim time općenita liberalizacija. 

 

Iako je Zimski paket zaista napravljen vizionarski, stječe se dojam da je ponajprije namijenjen razvijenijim zemljama članicama. Dakle spremite se za velike promjene, koje će do Hrvatske međutim doći u manjim dozama.

 

*na temelju vlastitih izračuna - izvori CROPEX i ENTSOE

 

Please reload

Our Recent Posts

Why are costs of capital so important for renewables?

May 5, 2018

The Energiewende is getting more integrated: the case of new business models for biogas in Germany

April 20, 2018

From a group of spiders to a pack of starfish: a critique of the Croatian energy strategy (2010 version)

November 20, 2017

1/1
Please reload

COMPANY DETAILS

Zagreb Office

Tosovac 7

10000 Zagreb, Croatia

Berlin Office

Lohmühlenstraße 65, 12435 Berlin, Germany (c/o Factory Berlin)

Starfish Energy d.o.o. 

OIB: 12300680206

FOLLOW US

  • Grey Facebook Icon
  • Grey Twitter Icon
  • Grey Instagram Icon
This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.
Start Now