Zašto raste naknada za obnovljive izvore energije?

 

 

Na ovo pitanje malo tko zna točan odgovor u Hrvatskoj, ponajprije građani koji ne znaju točno što plaćaju i zašto. Potpora građana za razvoj obnovljivih izvora energije je međutim bitan preduvjet za razvoj domaćeg tržišta jer razvoj ovih tehnologija i dalje ponajprije ovisi o političkoj volji. Ovaj blog odgovara na sva bitna pitanja oko rasta naknade, s namjerom da se više ljudi uključi u diskusiju baziranu na činjenicama.

 

Što je naknada za obnovljive izvore energije? 

 

Naknada za obnovljive izvore energije (OIE) je stavka na računu za električnu energiju, koju plaća svaki potrošač električne energije u Hrvatskoj. Navedena naknada trenutno iznosi 0.035 kn/kWh, međutim prema najavama Vlade ona će se povećati na 0.070 kn/kWh. Iako ovo povećanje iznosi 100%, bitno je naglasiti da će naknada koju hrvatski građanin plaća i dalje biti jedna od najmanjih u Europskoj Uniji. Primjerice radi njemački građani plaćaju naknadu od 0.51 kn/kWh (6.8 EURc/kWh) odnosno 7.3 puta više.

 

Naknada se koristi za financiranje sustava poticaja OIE u Hrvatskoj. Primarna svrha ovog sustava je poticanje razvoja OIE, koji smanjuju emisije stakleničkih plinova, imaju znatno pozitivniji energetski povrat od fosilnih goriva te povećavaju energetsku neovisnost neke zemlje i općenito stvaraju lanac dodane vrijednosti na lokalnoj razini, uključujući i zapošljavanje domaćeg stručnog osoblja. Hrvatska se obvezala zakonski prema EU da će do 2020. godine koristiti 20% energije iz OIE u ukupnoj potrošnji energije, kao dio sveukupne politike EU da smanji emisije CO2 za 20% do 2020., poboljša energetsku učinkovitost za 20% i postigne udio od 20% OIE na razini EU.

 

Na grafu 1 je prikazan godišnji iznos, koji je prosječno kućanstvo izdvajalo za naknadu za OIE i koliko će to izdvajanje iznositi u budućnosti, ako se naknada poveća prema najavama Vlade.  

 

 

Što je to Feed in Tariff sustav i kako se razlikuje od Feed in Premium sustava?

 

Sustav feed-in tarifa (FIT) je sustav poticanja proizvodnje električne energije iz OIE, kojim se povlaštenim proizvođačima isplaćuje fiksna poticajna cijena za svaki proizvedeni kWh. Samim time vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale OIE tehnologije imaju zagarantiranu otkupnu cijenu, koja uvijek vrijedi na dulji period. Primjerice radi u Hrvatskoj takvi ugovori o otkupu traju 14 godina, odnosno dovoljno dugo da investitor isplati investiciju. Prema sadašnjim poticajnim cijenama tipičan povrat vjetroelektrane u Hrvatskoj u području Dalmatinske zagore je oko 7 do 8 godina, dok je povrat sunčane elektrane malo kraći, ovisno o veličini postrojenja i njegovoj lokaciji (kontinentalna Hrvatska ima manje sunčanih sati od Dalmacije/Istre).

 

Prema novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/2015) koji je stupio na snagu početkom 2016. godine, Hrvatska će uvesti sustav feed in premija (FIP) i aukcija. Za razliku od FIT sustava, prema FIP električna energije iz OIE se prodaje direktno na tržištu električnom energije (u RH CROPEX). Dakle proizvođači umjesto fiksne poticajne cijene prodaju ono što proizvedu po cijeni električne energije na tržištu, uvećano za premiju (koja se razlikuje po tehnologijama). Osim toga, investitori se nadmeću međusobno za raspoloživu kvotu kroz aukcije, gdje u načelu oni s najboljom ponudom pobjeđuju i grade. Ovaj sustav potiče veću konkurenciju među investitorima i ima efekt smanjenja troškova sustava poticaja. Vlada je nedavno donijela izmjene Zakona prema kojima se uvođenje ovog sustava odgađa za početak 2018. godine (NN 123/2016).

 

Kako se financira hrvatski sustav poticanje energije iz OIE?

 

Hrvatski sustav poticanja električne energije iz OIE je prvi puta uveden 2007. godine (NN 33/2007). Kao što je rečeno naknada se naplaćuje kupcima električne energije za svaki potrošeni kWh, i prikupljaju je opskrbljivači električne energije (tvrtka od koje potrošač kupuje električnu energiju – popis svih opskrbljivača u RH). Nakon toga, sakupljeni iznos se isplaćuje Hrvatskom regulatoru tržišta energije (HROTE), koji isplaćuje poticajnu cijenu povlaštenim proizvođačima, odnosno OIE postrojenjima. Samim time HROTE sklapa ugovore o otkupu s povlaštenim proizvođačima i zadužen je za operativno provođenje sustava poticaja. Međutim, naknada za OIE je samo jedan dio sredstava koji HROTE koristi za isplatu poticaja. Drugi dio dolazi od prodaje električne energije iz OIE opskrbljivačima prema takozvanoj reguliranoj cijeni, koja prema novom Zakonu iznosi 0.42 kn/kWh (prije je iznosila 0.53 kn/kWh). Samim time HROTE ima jedan dodatan vrlo stabilan izvor prihoda, koji pored naknade, koristi za isplate poticaja.

 

Zašto dolazi do povećanja naknade za OIE u Hrvatskoj?

 

Jedan od glavnih razloga povećanja naknade je rast obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, odnosno povećanje obveze HROTEa za isplatom poticajne cijene. U grafu 2 prikazujemo porast instaliranog kapaciteta u Hrvatskoj, pojedinih OIE tehnologija pri čemu je jasno vidljivo da vjetroenergija ima dominantan položaj na hrvatskom tržištu. Ovaj graf ne uzima u obzir povećanja koja tek dolaze, a koja su posljedica povećanja kvote za vjetroelektrane s okvirnih 400 MW na 744 MW, kao i utvrđivanje kvote za elektrane na bioplin od 70 MW i elektrane na biomasu od 120 MW (NN 100/2015).

 

 

Osim toga, prema novom Zakonu će HROTE biti obvezan prodavati električnu energiju iz OIE na organiziranoj burzi električne energije, odnosno CROPEXu kao i na bilateralnom tržištu, za razliku od prethodno regulirane prodaje prema reguliranoj cijeni od 0.42 kn/kWh (odnosno 0.53 kn/kWh prije novog Zakona), a koja će prema zadnjim izmjenama Zakona trajati do kraja 2017. godine (NN 123/2016). Dakle HROTE će u budućnosti morati računati s nestabilnijim izvorima prihoda zbog nepredvidljivosti kretanja cijene električne energije na burzi.

 

Graf 3 prikazuje kretanje prihoda i rashoda HROTEa kao i gubitke koje je ostvarivao od 2011. do 2013. godine te negativan trend od 2014. do 2015. godine. Jasno je vidljivo da u ovom periodu dolazi do naglog povećanja isplaćenih poticaja, koji nisu popraćeni istim povećanjem prikupljenog iznosa naknade i prodajom el. energije iz OIE opskrbljivačima.

 

 

Dakle glavni razlozi povećanja naknade su:

 

1) povećanje instaliranog kapaciteta iz OIE i samim time povećanje obaveza HROTEa za isplatom poticaja

 

2) prijelazak na novi model trgovine električnom energijom iz OIE prema kojem će se HROTE istu morati prodavati na burzi. Radi toga će doći do veće neizvjesnosti prihoda HROTEa. Pri tome je bitno naglasiti da navedene promjene primarno dolaze zbog direktiva EU koje zahtijevaju veću liberalizaciju tržišta električne energije.

 

Ako imate dodatnih pitanja na ovu temu ostavite nam komentare ili se javite direktno autorima (Mak Đukan i Hedviga Blažinčić - info@starfishenergy.org) 

Please reload

Our Recent Posts

Why are costs of capital so important for renewables?

May 5, 2018

The Energiewende is getting more integrated: the case of new business models for biogas in Germany

April 20, 2018

From a group of spiders to a pack of starfish: a critique of the Croatian energy strategy (2010 version)

November 20, 2017

1/1
Please reload

COMPANY DETAILS

Zagreb Office

Tosovac 7

10000 Zagreb, Croatia

Berlin Office

Lohmühlenstraße 65, 12435 Berlin, Germany (c/o Factory Berlin)

Starfish Energy d.o.o. 

OIB: 12300680206

FOLLOW US

  • Grey Facebook Icon
  • Grey Twitter Icon
  • Grey Instagram Icon
This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.
Start Now